Tijekom mjeseca lipnja i srpnja 2021. godine u Interpretacijskom centru Kuća Petra Preradovića održavali su se sastanci Književnog kluba. U 1. sastanku svi sudionici upoznali su se sa pjesništvom u vrijeme ilirizma te sa književnim stvaralaštvom pjesnika Petra Preradovića. U vremenskom periodu od sat vremena, oko dvadesetak sudionika osim slušanja teorijskog dijela, čitalo je te na svoj način interpretiralo Preradovićevu poeziju. Tema 2. sastanka bili su mitovi i legende iz cijeloga svijeta (mitologija starih Grka, Rimljana, Kelta i Nordijaca; mitologija Istoka: mitovi i priče o herojima, bogovima i ratnicima drevnog Egipta, Arabije, Perzije, Indije, Tibeta, Kine i Japana; mitologija Amerike: priče o bogovima i svetim mjestima Sjeverne, Srednje i Južne Amerike) s naglaskom na cjelokupnoj mitologiji najpoznatije domaće životinje, mačke. Bajke i basne bile su tema 3. sastanka Književnog kluba gdje su se svi sudionici mogli upoznati sa teorijskim dijelom značenja te razlike između bajke i basne. U preostalom dijelu sastanka čitale su se odabrane priče te se diskutiralo i promišljalo o njima. Od najpoznatijih bajki koje su se čitale mogu se izdvojiti Snježna kraljica, Ružno pače, Mala sirena, Djevojčica sa žigicama, Leteći kovčeg (Hans Christian Andersen), Crvenkapica, Trnoružica, Snjeguljica i sedam patuljaka, Vuk i sedam kozlića (Braća Grimm), Priča o Zorku Bistrozorkom i o Sreći (Ivana Brlić Mažuranić). Od basna mogu se izdvojiti Mljekarica (Jean de la Fontaine), Pastir i koza (Ezop), Čovjek i luk (Gotthold Ephraim Lessing) te Pas i vuk (Ivana Brlić Mažuranić). Tema 4. sastanka bilo je hrvatsko pjesništvo u 19. i 20. stoljeću, a tema 5. sastanka svjetsko pjesništvo u 19. i 20. stoljeću. Svi sudionici su na početku 4. sastanka bili upućeni u teorijski dio navedenog područja dok je praktični dio bio posvećen čitanju i razumijevanju književnih djela, odnosno pjesama. Od hrvatskih pjesnika u 19. stoljeću čitale su se pjesme Stanka Vraza (Lijepa Anka, Borba), Petra Preradovića (Ljudsko srce, Pitanje), Augusta Šenoe (Himna Petru Preradoviću, Čudni ljudi), Franje Markovića (Lagano drnda kočija uz selo), Rikarda Jorgovanića (Noć, Drvo ljubavi), Silvije Strahimira Kranjčevića (Misao svijeta, U želji ljubavi). Prijelaz iz 19. u 20. stoljeće bio je posvećen pjesnicima kao što su Antun Gustav Matoš (Jesenje veče, Notturno) te Vladimir Vidrić (Pejzaž, Jutro). Pjesnici koji su se čitali iz 20. stoljeća bili su Tin Ujević (Svakidašnja jadikovka, Blaženo jutro), August Cesarec (Crna mačka u buri), Miroslav Krleža (Naša kuća), Antun Branko Šimić (Opomena), Zvonimir Balog (Usna harmonika), Irena Vrkljan (Zaljubljeni dan). U posljednjem, 5. sastanku Književnog kluba, svi sudionici mogli su naučiti teorijski dio o pjesništvu 19. i 20. stoljeća u Europi i svijetu. U preostalom dijelu sastanka čitale su se pjesme poznatih pjesnika kao što su William Wordsworth (Na duh moj pečat stavi san, Stihovi napisani u rano proljeće, Duga), George Gordon Byron (Jednoj gospi, Stance za glazbu, San), John Keats (Zašto se sinoć smijah, Jednoj mački, Moderna ljubav), Charles Baudelaire (Mačke, Miris, Kosa), Stéphane Mallarmé (Balada, Faun, Proza ludih), Paul Verlaine (Jesenja pjesma, Bijeli mjesec, Iz tamnice), Arthur Rimbaud (Spavač u dolini, Vokali, Moja Bohema), Pablo Neruda (Sonet 22, Ako me zaboraviš, Ljubav, More).
Sastanci Književnog kluba provodili su se u sklopu projekta „Kreativni kovčeg“ čiji nositelj je Centar za kulturu „Drago Britvić“. Cilj provedbe sastanaka Književnog kluba bio je poticati sudionike na čitanje i sudjelovanje u umjetničkim i kulturnim događanjima u formalnome i neformalnome okruženju. Svim sudionicima omogućena su osnovna teoretska i praktična znanja o književnosti i književnim djelima koja im koriste za osobni razvoj i društvenu integraciju.
Voditeljica programa „Kreativni kovčeg“ te Književnog kluba, Danijela Rešetar (voditeljica Interpretacijskog centra „Kuća Petra Preradovića“ i v.d. ravnatelj „Knjižnice i čitaonice Pitomača“) ovim putem zahvaljuje svim sudionicima na sudjelovanju te se nada i vjeruje kako je Književni klub omogućio bolje razumijevanje i shvaćanje književnosti te književnih djela.
Projekt se realizira uz potporu Ministarstva kulture i medija RH u sklopu programa koji potiče čitanje i razvoj čitateljske publike u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu, koju je Vlada na prijedlog Ministarstva kulture i medija RH proglasila Godinom čitanja.
