U nedjelju, 17.11.2019. godine u Interpretacijskom centru Kuća Petra Preradovića u Grabrovnici održana je Revija narodnih nošnji uz predstavljanje prve uzorne hrvatske seoske žene 2019. godine u organizaciji Centra za kulturu „Drago Britvić“.
Reviju narodnih nošnji otvorili su pjesmom i plesom te vedrim dječjim duhom u tradicionalnim narodnim nošnjama najmlađi članovi KUD-a „Petar Preradović“ Grabrovnica. Nakon scenskog nastupa KUD-a „Petar Preradović“ Grabrovnica predstavila se istoimena članica sa narodnom nošnjom. U nastavku predstavljanja narodnih nošnji s područja općine Pitomače sudjelovale su članice KUD-a “Podravka“ Starogradački Marof, KUD-a “Marijan Pavleković Pajo” Otrovanec , KUD-a „Pitomačanka“, Udruge Čuvarice kulturne baštine „Kladare“, Udruge žena Velika Črešnjevica, Udruge žena Dinjevac , Udruge žena “Kladare” te Romske udruge „Moje srce“ – „MUHRO ILO“.
Nakon predstavljanja narodnih nošnji, predstavila se predsjednica udruge Uzorne hrvatske seoske žene, gospođa Katica Pejak Jerleković te prva uzorna hrvatska seoska žena 2019. godine, gospođa Svetlana Bastalić.
Završetak programa pripao je Udruzi umirovljenika Općine Pitomača čiji članovi i članice su održali glazbeno-scenski program u svojim tradicionalnim nošnjama.
Navedena manifestacija održana je povodom predstavljanja dijela kulturne baštine pitomačkog kraja te mjesta u kojemu se Petar Preradović rodio te proveo djetinjstvo. Pod pojmom „narodna nošnja“ podrazumijeva se tip odjeće koji je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće odvajao seljački od građanskog sloja. Čine ga: odjeća, obuća, nakit te češljanje odnosno uređenje glave (Izvor: http://muzejvirovitica.hr/vijesti/9). Narodne nošnje i folklor neodvojivo su povezani s načinom života te reflektiraju društvene i kulturne posebnosti pojedinih zemljopisnih područja i podneblja gdje žive Hrvati (Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_narodne_no%C5%A1nje). Negdje do sredine 19. stoljeća narodne nošnje nosilo je uglavnom stanovništvo u seoskim naseljima te se po načinu odijevanja moglo zaključiti odakle osoba dolazi.
Kako se naša kulturna baština ne bi zaboravila, čak štoviše, misija i želja nam je sačuvati je te obnavljati s obzirom da nam je ona vrijedno nasljeđe i bogatstvo.
